Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene riječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja. Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.
Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.
Glina se prvi put spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka ponovno su izgradili hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je stolovao hrvatski ban Josip Jelačić, skladana himna "Lijepa naša domovina", u Glini je 4. rujna 1737. godine zasjedao Hrvatski sabor.
Za vrijeme raspada Jugoslavije, na teritoriju tadašnje općine Glina se lokalno srpsko stanovništvo pobunilo protiv vlade u Zagrebu. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodile prvi veći okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Hrvatsku. 24. lipnja je uslijedio prvi napad. 26. srpnja su oklopne postrojbe JNA napale glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac (dio Gline koji se nalazi prema Petrinji) čiji su stanovnici uglavnom bili Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a su uspjele omogućiti zbjeg Hrvata iz Gline i Jukinca i zajedno se povući prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu. Preostale Hrvate su velikosrbi prognali ili ubili, a brojni su Hrvati i ini nesrbi odvedeni u logore gdje su mučeni.
Glina je tada postala dio Republike Srpske Krajine, a za vrijeme Operacije Oluja je oslobođena.