Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji. Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu, Ogulinska ulica prema Ogulinu,te Senjska ulica prema Senju, te nekoliko "gradskih četvrti": Siča, Klanac, Rasadnik, Treskavac, Turkalji, Munjava, Veternica, Lager te Čakovac.
Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad grad i sjedište biskupije. Godine 1251. kralj Bela IV. daruje Modruš Bartolu Frankopanu. Vrijeme 14. i 15. stoljeća donijelo je vrhunac slave i moći Frankopanima i Modrušu. Iz 15. stoljeća datira Modruški urbar, pisan glagoljicom. Česti turski napadi, prodori i ratovnja slabe moć Frankopana. Modruš gubi svoju veličinu i sjaj, a zbog svojeg položaja ostaje tek granična strežarnica kao garancija sigurnosti pozadinskih zemalja. Minula su stoljeća, a jedan od velikih srednjovjekovnjih gradova prepušten je vremenu i zaboravu.
Godine 1756. do 1779. građena je cesta od Karlovca do Senja nazvana po tadašnjem caru i prijestolnasljedniku jozefinska cesta (Jozefina). U Tounju je 1775. godine izgrađen je dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice s tri otvora dug 45 m, visine 13 m i širine 9 m.
Novije vrijeme [uredi]
U 20. stoljeću počinje ozbiljniji razvoj Josipdola. 1902. osniva se Društvo djevojaka "Ljubica Šojat". 1906. osnovan je današnji DVD Josipdol. Već 1918. godine u Josipdolu djeluju dvije pilane, a jedna od tih bila je okosnica razvoja Josipdola sve do 1941.godine. 1935. osnovan je Josipdolski Športski Klub.
1. veljače 1977. godine otvorena je nova (sadašnja) zgrada sa sportskom dvoranom, a 1978. god. Josipdolska OŠ postaje matična osmogodišnja škola.
"Zlatnim godinama" Josipdola smatra se razdoblje od 1975. do 1985. kada je izgrađena škola, hotel, benzinska postaja, zgrada sadašnje općine, dječji vrtić itd.
1991. godine dolazi ratno vrijeme, te je prvi napad na Josipdol izveden 22. srpnja iz pravca Plaškog. Josipdol je bio prva ratna bojišnica. Crta razgraničenja u Josipdolu bila je na Veternicama na raskrižju za Plaški, odnosno za Modruš. Srpske paravojne snage otimale su automobile koji su dolazili.
I danas se vide tragovi Domovinskog rata i razgraničenja Josipdola; Hrvati žive na sjevernozapadnoj strani,a Srbi na jugoistočnoj strani Josipdola.
Centar Josipdola uspješno je obranjen uz pomoć MUP-a, i Josipdolskih dobrovoljaca Domovinskog rata.