Klanjec, romantično kulturno-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, smjestio se na uzvisini podno 511 m visoke Cesarske gore, ispod ruševina srednjovjekovnog kaštela Cesargrada, na samoj hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Sutli.
Ovaj gradić, tek pedesetak kilometara udaljen od Zagreba, u neposrednoj je blizini poznatih Tuheljskih Toplica, jedinstvenog etno-sela u Kumrovcu i Zelenjaka, zaštićenog krajolika prirode s jedinstvenim obeliskom najsvetijoj hrvatskoj pjesmi, Mihanovićevoj Lijepoj našoj.
Da je čovjekova djelatnost često čudesna, jasno će vam dati do znanja velebno zdanje Franjevačkog samostana u Klanjcu. Klanječki samostan s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije izgradili su u razdoblju od 1630. do 1686. godine Nikola i Sigismund Erdody.
Jedan od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj sačuvan je u svom izvornom obliku i ujedno je i mauzolej obitelji Erdody. Pored sakralnog umjetničkog blaga, u samostanu danas možete vidjeti i dva restaurirana sarkofaga obitelji Erdody.
U metalnim sarkofazima izuzetne umjetničke vrijednosti bili su sahranjeni Sigismund Erdody (1639.), hrvatski ban i utemeljitelj samostana i Emerik Erdody ( 1690.), dobrotvor samostana.
Restaurirani sarkofazi koji su izvađeni iz kripte ispod glavnog oltara imaju ne samo izuzetnu umjetničku spomeničku vrijednost, nego su ujedno i svjedočanstvo pripadnosti te velikaške obitelji feudalnoj eliti svog vremena i kao takvi spadaju među najreprezentativnije primjerke naše kulturne baštine uopće. Svjedoče o obitelji koja je bila toliko ekonomski moćna da je svojim pogrebnim ceremonijalima mogla slijediti primjer dinastije Habsburg.