Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke Drave, odnosno Dubravskog jezera, na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15 km od Čakovca.
Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz Međimurje su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila.
Župna crkva Sv. Jakoba u Prelogu građena je od 1758. do 1761. godine od strane štajerskih majstora. Jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svođena križnobačvastim svodom plitkih kupola, poznata po tri oltara (posvećena Sv. Jakobu, Sv. Ivanu Nepomuku i Sv. Josipu) koji su ugrađeni u glavni oltar. Oltarni retabl izradio je Josip Herman, a oltari su rad kipara Koenigera iz Graza. Bočne neogotičke oltare iz 19. stoljeća izradio je talijanski slikar Giacomo Broll. Crkva Svetoga Jakoba u Prelogu pripada spomeničkoj kulturnoj baštini koja ju svrstava među najznačajnije građevine ovoga prostora.