Slatinska regija smjestila se u istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. To je prostor bivše općine Podravska Slatina, čija je površina 781 kvadratnih kilometara. Područje je prirodno omeđeno na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka (954 m) i Krndije (792 m). Široko je otvorena prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoj hrvatskoj ravnici na istoku, što joj daje obilježje prijelaznog prostora u prirodnom smislu.
U Gradu Slatini se nalazi sekvoja (lat. Sequoia giganthea Decs), drvo visine 63 m i opsega 5.90 m. To je ponos grada Slatine iz 1807. godine. Predstavlja rijetkost i zato je kao spomenik prirode zaštićen. Drvo je posađeno, vjerojatno, u XIX. stoljeću, u vrijeme kada su slatinski veleposjedi bili u rukama kneza Schaumburg Lippe-a (1841.-1912.).
U Slatini se također nalazi dvorac Grofa Janka Draškovića, koji je u vremenu nakon njegove vladavine uništen. Taj se dvorac u Slatini popravlja, nakon što je grofov današnji nasljednik poklonio ovaj dvorac gradu.
Ne smije se zaboraviti niti stara škola, koja je imala ime Laze Tihomirovića Baje u središtu Grada. Ona se restaurira u Muzej grada.
U slatinskom kraju nalazi se 6 arheoloških lokaliteta : Aleksandrovac -"Hercegovac" pretpovijesna nekropola, Čađavica -srednjovijekovna nekropola, Mikleuš -pretpovijesno naselje, Noskovci -pretpovijesno naselje, Sopje -pretpovijesno naselje i Sladojevci/ciglana -antička nekropola.